Oraciones con la Letra N

Palabra en QuichéTraducción al EspañolOración en QuichéTraducción de oración al Español
Na’ikSentir, saborear¿Kawaj kana’ uki’al qarikil?¿Quieres saborear nuestra comida?
Na’lEsmero, aseadoRi wal Sib’alaj na’lMi hijo se esmera mucho.
Na’ojEntendimientoNim ri una’oj wajtijMi maestro tiene mucho entendimiento.
Na’oj tz’ib’LiteraturaMan e k’i taj ri na’oj tz’ib’No hay mucha literatura.
Na’tajikRecordarUna’tajisab’al nutatRecuerdo de padre.
Na’yApolinarioXrijob’ ri tat Na’yEl señor Apolonario envejeció.
Nab’ajulHuehuetenangoRi kitzijob’al ri ajnab’ajul are ri MamEn Huehuetenango se habla el Idioma Mam.
Na’b’alInstrumento para sentirRi na’b’al koksax chech ri una’ik jastaqEl instrumento para sentir sirve para sentir cosas.
Na’b’alilPoemaUtz kab’anow nab’alil ri alaEl joven inspira buenos poemas.
Nab’ePrimeroNab’e xatopanikLlegaste primero.
Nab’e tijonemPrimero primariaRi alaj a Xep k’o pa ri nab’e tijonemChepito está en primer grado de primaria.
Nab’e’alPrimogénito, mayorWel ub’i’ ri nunab’e’alMi hijo mayor se llama Manuel.
Nab’ejinaqAdelantadoRi Xwan nab’ejinaq chi upam ri tijob’alJuan está adelantado en las clases.
NajLejosRi Mari’y naj xb’e wiMaría viajó lejos.
Naj upamProfundoRi k’yab’al naj upamLa fuente es profunda.
Najil, NajLongitudNaj upam ri siwanEl barranco es profundo.
Nak’PuntoAmaq’el kqakoj ri nak’ chi upam we wujEn este documento usamos siempre el punto.
Nak’alikPrendido, pegadoRi me’s nak’al chi wijEl gato se me ha prendido.
Nak’ab’alPegamentoXinsuk’ub’a nuxajab’ ruk’ nak’ab’alArreglé mis zapatos con pegamento.
Naq’atalikAcostumbradoRi ak’al naq’atal chech ri waramEl niño está acostumbrado a dormir.
Naq’atasb’al, na’tasb’al, naq’tisab’alTradiciónAre qanaq’atisam qib’ chi qech ri ukojik ri q’ojomEs tradición nuestra poner marimba.
NaqajCercaNaqaj at k’o wi chi wechEstás cerca de mí.
Natab’alHistoria, recuerdoRi natab’al kpatanij chi qech che reta’maxik ri q’ataninaqLa historia sirve para conocer nuestro pasado.
Nawal Ja’NahualáPa Nawal ja’ xinalexikNací en Nahuala.
Nay, naylNaylonRi nay man kaq’ay tajEl nylon no se pudre.
Ne’, nuch’BebéXalax jun ne’Nació un bebé.
Ni’j, ixpa’chLagartijaRi ak’al xuya jun ab’aj che le ni’jEl niño le dio una pedrada a la lagartija.
Ni’lPetronilaRi Ni’l kuriq k’ax ruk’ ri rachajilPetronila sufre mucho con su marido.
Nich’, yich’, kich’DelicadoRi saq atz’iyaq sib’alaj nich’La ropa blanca es muy delicada.
Nikinik, suq xaq’o’lPantanoRi wakax k’o pa nikinikLa vaca está en el pantano.
Nik’aj chikOtrosChi kech nik’aj chik man jeta ri’Para los otros no es así.
Nik’aj ik’Media lunaXaq xuwi keqil pa nik’aj ik’Solamente lo vemos cuando es media luna.
Nik’aj q’ijMedio díaPa nik’aj q’ij xumajij ri jab’A medio día comenzó a llover.
Nik’oxikRevisarChanik’oj ri awuj no’jib’alRevisa tu libro.
NimGrandeNim la’ ri aweqale’n k’olikTienes una gran responsabilidad.
Nim aq’ab’MadrugadaKujb’e b’ik nim aq’ab’Salimos de madrugada.
Nim kril wiLo honraRi ala nim kril wi ri umamEl joven honra a su abuelo.
Nim ranima’, ch’uch’uj ranima’SensibilidadSib’alaj nim ranima’ ri ali Tre’yAndrea es sensible.
Nim tinamitCapitalChwe’q kinb’e pa nim tinamitMañana voy a la capital.
Nim uq’ijImportanteNim nim uq’ij ri achiEl hombre es muy importante.
Nim uwach, perpikAnchoNim uwach ri po’tEl guipil es ancho.
Nim winaq, tata’AncianoRi nima’q taq winaq k’o keta’mab’alLos ancianos tienen sabiduría.
Nima’, nimaja’, nim ja’RíoXnimar uwach ri nima’El río se desbordó.
Nima’q keta’mab’alCientíficosE k’o nima’q taq keta’mab’al pa we qatinamitEn nuestro pueblo hay científicos.
Nimab’eCarreteraKujb’in pa ri nimab’eCaminamos por la carretera.
NimalOrgulloNimal kub’an ri a PalGaspar es orgulloso.
Nimal ulewalExtensión geográficaRi qatinamit laj unimal rulewalNuestro pueblo es pequeño de extensión geográfica.
NimalajGrandeza, grandiosoKub’an nimalaj taq chak le AlameSalomé hace grandiosos trabajos.
NimanelServidor, obedienteNimanel ri ak’al XwanJuan es un niño servidor.
NimanikServirWe katnimanik utz kelikSi sirves saldrá bien.
Nimaq’ijFiestaPa le jun ik’ chik are nimaq’ijEl otro mes es la fiesta.
Nimaq’ijemCelebracionesPa ri tinamit k’o nimaq’ijemHay celebración en el pueblo.
NimatemSillónKatwar pa ri nimatemTe duermes sobre el sillón.
Nimatz’ib’Letra mayúsculaK’o tzij rajawaxik kqatz’ib’aj pa ri nimatz’ib’Hay palabras que debemos de escribirlas con letra mayúscula.
NimikMeterChanima’ kanoq ri ch’ich’ pa ri k’olib’alHay que meter el carro enee el garage.
NimtajinaqgraveNimtajinaq ri iwab’El enfermo está grave.
Nin, xexMal olor, mal saborNin chik ri rikilLa comida tiene mal olor.
Nitz’ChiquitoNitz’ uch’apa’p ri temEs chiquita la cuña de la silla.
Nitz’, xi’l, jub’iq’, saqi’n, jutz’itPoquitoNitz’ awa katijoCome solo un poquito.
No’jDía del Maya CalendarioKab’lajuj No’j ub’i’ we q’ij kamikHoy es doce No’j.
No’jib’alIdeaSib’alaj ano’jib’alTienes muchas ideas.
No’jib’al tzij (Neol)Refránchtz’ib’aj janipa no’jib’al tzij aweta’mEscribe los refranes que sabes.
No’jib’al wujLibroChasik’ij uwach we no’jib’al wujLee éste libro.
No’jib’al, b’antajikCulturaXa jun ri mayab’ no’jib’alLa cultura maya solo es una.
No’s, qu’lPavo, chompipeSib’alaj nim ri no’sEl pavo es bien grande.
No’jimLentoNojim katwa’ikComes muy lento.
No’jimalPoco a pocoNojimal kinya panoq ri ukunab’al ri ak’alPoco a poco le daré la medicina al niño.
NojinaqLlenoNojinaq ri kejEl caballo está lleno.
Noq’e, kowin tajExclamaciónNoq’e! man kikowin taj xuch’ak ri rachi’l¡No puede ser! No le pudo ganar a su compañero.
Nuk’ub’al Chak Amaq’Currícula NacionalMan k’o ta jun nuk’ub’al chak Amaq’No tenemos una currícula nacional.
Nuk’b’al k’utub’alSistemas educativosMan qas utz taj ri qanuk’ub’al tijob’alNuestro sistema educativo no es muy bueno.
Nuk’ikUnirChqanuk’u’ ri qatzijUnamos nuestras palabras.
Nuk’ulemSistemaUtz we kaqab’an jun k’ak’ nuk’ulemEs mejor si hacemos un nuevo sistema.
NumikHambre¿La kanumik nimaq’ab’?¿Le da hambre de madrugada?
Nutum, nuk’ik, tunumJateadoNutum kanoq ri si’Está jateada la leña.
última actualización:
autor: leon